KATOLIČKI LIST
Zagreb, 3. 1. 1924., br. 1., str. 10-11
NOVE SMJERNICE OMLADINSKOGA POKRETA
Već se odavno kod nas osjećala potreba nove orijentacije Omladinskoga pokreta. Ta potreba postala je u zadnje vrijeme tako očita da se morala provesti temeljita reforma u ovome području. Razlog je tomu bio što su se kod nas usporedo razvila d v a vjersko-prosvjetna pokreta koja su reflektirala na istu omladinu. Orlovstvo i Omladinski pokret došli su do sukoba u istim organizacijama:dvije su centrale upravljale istim društvima. Tako nije moglo ostati i poradi toga su se po više puta u Zagrebu sastale ankete gdje su obje stranke pred nepristranim osobnostima iznosile svoje prijedloge ujedinjenja.
Povodom ovih anketa došlo je vrlo brzo do principijelnog sporazuma u slijedećim točkama:
1. Među Hrvatima smije biti samo jedan vjersko-prosvjetni omladinski pokret;
2. Taj pokret mora biti bitan dio Katoličke akcije u Hrvatskim zemljama i imati svoje središte u Zagrebu.
Da se uzmognu provesti ovi zaključci, održala se u Zagrebu dana 16. prosinca 1923. Glavna skupština Hrvatskoga katoličkog "omladinskog saveza" i Konstituirajuća skupština "Hrvatskoga orlovskog saveza". Tom se prilikom zaključilo, da će "Hrvatski orlovski savez" postati središtem cjelokupne omladinske akcije u hrvatskim zemljama. U njemu će biti učlanjena sva omladinska i orlovska društva.No novi je autonomni " Hrv. orl. savez " poprimio u cijelosti sav vjersko - prosvjetni program Omladinskoga saveza, a tjelovježbeni rad slovenskoga Orlovstva postao je samo akcidentalnim sastavnim dijelom hrvatskoga Orlovstva. Da se ova radikalna promjena uzmogne oživotvoriti, "Hrv. orlovski savez" s temelja je preradio "Zlatnu knjigu" i dao je tiskati. (Knjiga se već raspačava. Cijena joj je 42 krune; naručuje se kod "Hrv. orl. saveza", Kaptol 27., Zagreb). Ideja voditelja prerađivačâ bila je ta da Orao ima odgajati elitu i radi toga ne smije težiti za velikim brojem članova, već mora nastojati odgojiti svjesne katolike koji će biti preporoditeljima svoje okoline. Pošto je izobrazba članova isključena bez temeljitoga vjerskog života, Zlatna knjiga traži od svakoga Orla jedan vjerski minimum. Taj se sastoji da Orao barem jednom mjesečno pristupi k svetim Sakramentima, da izvrši jutarnju i večernju molitvu i uvečer ispita svoju savjest. To je, razumije se, vjerski minimum. Tko nije spreman ovo izvršiti, ne može biti članom Orlovske organizacije. Ti zahtjevi će se bezuvjetno provesti i kod svečanoga primanja u Orlovsku organizaciju svaki član će morati obećati da će se ravnati prema Zlatnoj knjizi.
Što se tiče same organizacije Orlovstva, u Zlatnoj knjizi našla je svoj izražaj. Tako je u njoj posve jasno izraženo kako cjelokupni Hrv. orlovski savez spada pod kompetenciju vrhovne crkvene vlasti (tj. hrvatskoga episkopata) koji imenuje u ovaj jednoga vrhovnog duhovnika. Osim toga, svako pojedino Orlovsko i Omladinsko društvo mora imati svoga posebnog duhovnika koji će se brinuti za vjerski i ćudoredni odgoj omladine. Na taj način će pokret Hrv. kat. omladine ući u svoju normalnu kolotečinu i postati ovisnim o crkvenoj hijerarhiji, kao što to mora biti Katolička akcija uopće.
Na kraju "Zlatne knjige nalazi se Govor Sv. Oca Pape Pija XI. talijanskoj omladini. U ovome je na vrlo precizan način zacrtana ideologija omladinskog pokreta i vrlo je jasno određeno u kojemu odnosu mora biti omladina Katoličke akcije spram svojih župnika.
Mnogi će se u čudu zapitati kako do sada skoro ni ne spomenusmo Ljubljanu niti slovensko Orlovstvo. To je iz razloga što je vjersko-prosvjetni rad hrvatskoga Orlovstva posve autonoman, a jedino u gimnastičko-tehničkom pogledu on râdi sporazumno sa slovenskom orlovskom braćom.
O svim ovim promjenama obaviješten je preuzvišeni g. nadbiskup dr. A. Bauer koji je blagoizvolio odobriti naš korak. Čim vlada potvrdi nova pravila, poslat ćemo ih na odobrenje svim cijenjenim biskupima. No međutim, molimo naše cjelokupno svećenstvo da u omladinskim društvima rade u pravcu novoizišle "Zlatne knjige".