Sabrana djela - Kršćanski moral

Članak u word dokumentu


ZA VJERU I DOM
Zagreb, 1925. god., br. 2, str. 22-24

ŽENA I POLITIKA

Donosimo sud Georges Goyau-a, prvaka francuskih povjesničara i člana Francuske akademije, o stajalištu koje žena ima zauzeti prema politici. Taj njegov sud vadimo iz knjige "Catholicisme et Politique" (Revue des Jeunes) što ju je nedavno napisao. Vrlo opsežan prikaz toga djela izišao je u nekoliko brojeva "Katoličkog lista" (17. IV., 24. IV., 1. V. 1924.)

Navodimo ovo naziranje odličnoga katoličkog svjetovnjaka u prvomu redu radi informacije. Iz toga ne slijedi da g.Goyau iznosi o tome predmetu konačno stajalište i da se sve što zastupaju katolici drugih zemalja može u svim potankostima prenijeti i na naše prilike.

G. Goyau je pristaša struje takozvanoga socijalnog katolicizma (catholicisme social). Obilježje te struje francuskih katolika je što traži politčko zastupstvo za obitelj, stalež, udruženje (asociation):

"Potreba je", kaže on, zastupati obitelj; potreba je zastupati velike socijalne interese, a poglavito struke (professions; radništvo, seljaštvo, činovništvo i dr.): evo, to su dvije temeljne ideje socijalnih katolika" (chatoliques sociaux; str. 219).

Suvremeno iskustvo je pokazalo da je žena povoljno djelovala u zemljama gdje je imala utjecaj na zakonodavstvo i to poglavito na zakone o zdravstvu, o uvjetima rada, o uređenju plaćâ (str. 220.), o zaštiti djece i o pobijanju alkoholizma (str. 218.) 1). Tako je na primjer u Tasmaniji te Novom Zelandu najmanji pomor djece jer žene imaju pravo glasa (str. 230.).

U Utahu su žene izglasale zakon koji brani svakome djetetu da iznad 9 sati navečer bude na ulici (str. 231). Može se ustanoviti, nastavlja g.Goyau, da je "mržnja na opojna pića najznačajnije obilježje žene koja glasuje. U Novome Zelandu i Finskoj prve manifestacije ženskoga prava glasa bile su uperene protiv alkohola i alkohol je bio pobijeđen. U drugim zemljama žene koje su izabrale druge žene snuju zakonodavne osnove protiv pušionica opijuma ili protiv kuća za (hazardne) igre. Žensko pravo glasa napada lijepim valom juriša sve što ugrožava domaće ognjište; sve što ponižava dostojanstvo obiteljskoga poglavice" (str. 232).

Georges Goyau misli kako će Francuskinja zastupati interese obitelji, ako joj se podijeli pravo glasa. Ova je činjenica tim važnija za obitelji čiji je poglavica umro; u zemljama gdje nakon rata ima mnogo takvih slučajveva, prema sadašnjemu zakonodavstvu ostaje ova najbitnija stanica državnoga života - obitelj - bez ikakvoga utjecaja na zakonodavstvo:

"Pravo glasa majke u nekoj mjeri popravlja društvene posljedice ove tuge (za očevom smrću)..."

"Može se reći da žensko pravo glasa jamči jedan zametak obiteljskih interesa unutar političkih skupština. (str. 220).

Današnji protivnici ženskoga prava glasa još su uvijek pod utjecajem nekršćanskih ideja francuske revolucije koja je radniku oduzela pravo strukovnoga udruživanja, a ženi mogućnost vršenja barem nekog utjecaja na društveni (politički) život. Katolički srednji vijek bio je u tome obziru daleko napredniji: radnik je imao pravo slobodno se udruživati, a i žena je mogla utjecati na javne poslove:

"Daleki je srednji vijek novim vladama (régime) u nasljedstvo dao dva zametka slobode: prvo, slobodu radnicima da se udružuju; drugo, mogućnost da žene igraju neku (političku) ulogu u društvenomu životu (rôle civique). Ovu je prvu slobodu na prijedlog Le Chapelier-a uništila (francuska) Konstituanta (god. 1789.-1795); drugu nisu razumjele revolucionarne skupštine, poglavito Konvencija (1792.-1795.) koja je štoviše ženama zabranila vršiti i posredni (d'a côté) politički utjecaj" (str. 216.).

Srednji vijek počeo je rješavati problem ženskoga prava glasa. Zadaća suvremenih katolika je proći putem koji nam je on zacrtao:

"Ali taj isti srednji vijek bijaše razdoblje kada se bila udomila ideja o ulozi žene u (političkom) društvu (cité): i to ne samo (teoretski) u duhovima već i u narodnim običajima ... (str. 213.) Zakon i običaj u Beaumont-en-Argonne od 1182. godine davao je udovicama i djevojkama koje su vodile kućanstvo, te za odsustva muževa, i udatim ženama pravo da u tržištu (bourg) ili u župi sudjeluju kod vijećanja... Papa Inocent IV. u trinaestome stoljeću formalno je dao ženama izborna prava..." 2)

"Zna se da su žene pod Filipom Lijepim (1285. - 1316.) birale zastupnike u Glavno Staleško vijeće (États généraux); u limoškom (Limoges) pokrajinskom staleškom zastupstvu velikašica je vršila utjecaj.

"Iz svega toga se zapamtilo:

"a) Srednji vijek je razdoblje kada je kršćansko ćudoređe potpuno vladalo državnim uredbama. I to doba nije smatralo da se utjecaj žene na javni život protivi kršćanskome duhu koji ženi nameće dužnosti supruge i majke. Osim toga, srednji vijek nije povezivao ostvarenje te javne uloge s teorijama koje bi razvratno djelovale na privatno ćudoređe;

"b) Srednji vijek, promotrimo li ga iz bliza, u ime političkoga zastupstva interesa, u ime društvenih stanica ili tijela, podijelio je ženi mjesto u javnomu životu... (str.214. - 215.).

"Vidimo danas gdje u anglosaskim zemljama najviši dostojanstvenici rimske Crkve promiču politički feminizam. "Držim", govoraše u Londonu kardinal Vaughan, "da bi bilo pravedno i dobrotvorno kada bi se i na žene proširila politička prava i vjerojatno je kako bi to prije podiglo narodno zakonodavstvo, negoli ga pokvarilo". A kardinal Moran govoraše u Australiji: "Što je smisao ženskoga izbornog prava? Budući da je žena majka, zakondavstvo njezine domovine mora ju osobito zanimati jer dobrobit (bien-etre) njezine djece ovisi od toga zakonodavstva. Žena, koja drži da se ponaša na neženski način (façon peu féminene) kada vrši pravo glasa - budalasto je stvorenje". (str. 228.).

Dodajmo ovim izvodima g. Georges Goyau-a još noticu koja je ovih dana kolala svjetskim novinama. Evo što kaže dopisnik Journal des Débats-a (Ed. hébdomadaire od 26. XII. 1924; str. 1115.) o političkom položaju u Belgiji:

"Drugo je pitanje, koje bi moglo srušiti vladu (u Belgiji): to je žensko pravo glasa za pokrajinske izbore. Katolici se odlučno zalažu za ovu reformu. Liberalci je ne će ni pod kojim uvjetom... U samoj katoličkoj grupi nalaze se ljudi koji traže da se smjesta uzme u pretres prijedlog o ženskome pravu glasa. G. je Carton de Wiart, jedan od najodličnijih katoličkih svjetovnjaka, među ovim nestrpljivima i on je malo prije predložio da se ovaj problem odmah nakon siječanjskog saziva skupštine stavi na dnevni red".
Dr. I. M.

1) Vidi o tome knjigu Mime Zimmern: Le suffrage des femmes dans tous les pays (Paris, Riviere, 1911., str.227).

2) Vidi o tome Villot: Histoire des institutions politiques et administratives de la France. II. str.(Paris, 1898.).