Apostolat

       Riječju apostolat zovemo svaki rad i nastojanje da se vijest o Isusu Kristu i  kršćanska vjera proširi, da se ljudi usreće njegovom istinom i ljubavlju i uđu u njegovo kraljevstvo. Spoznata istina da je u Isusu Kristu ostvarenje svih naših želja i težnja poticala je Ivana da se angažira te i drugi upoznaju Krista Gospodina. Gotovo da nije bilo područja ljudskog života gdje Ivan nije bio apostolski nazočan na ovaj ili na onaj način, bilo svojim radom ili svojim idejama za širenje Kristova Evanđelja. Glavno područje Ivanova apostolata bila je mladež, kojoj je posvetio sve svoje sile, svoj profesionalni rad, kao i svoje slobodno vrijeme.

OPĆENITO  O  APOSTOLATU

Što hoćemo?

Odgojiti velike pojedince, nosice velike katoličke misli

257. U ljudskim se dušama odigrava čitava povijest čovječanstva. Sve ono što mi nazivamo poviješću, samo je projekcija svega onoga što se događa u ljudskim dušama. Želimo li dakle postati nosioci velike katoličke misli, tada moraju sve naše organizacije neprestano naglašavati da je duboki i intenzivni religiozni život jedini preduvjet da se odgoje veliki pojedinci, koji će svojim životom realizirati svoje velike ideje. Mi nismo organizacija masa, koji bi imali samo svoje zajedničke interese, već hoćemo da izgradimo mnogo velikih pojedinaca. Ovi će onda znati upotrijebiti za svoje visoke ideje i neizgrađene mase. (37)

Svi smo pozvani na suradnju s Bogom, u tome je sav smisao života

Misionari, junaci, mučenici, umjetnici surađuju s Bogom šireći Kraljevstvo Isusa Krista

258. Ljepota ljudskog djela samo je odraz neugasive Ljepote Božje, i umjetnička je djelatnost samo nastavak, usavršavanje Božje djelatnosti. Kada žena ili djevojka veze lijepi rukav, samo je suradnica Božja u stvaranju lijepoga.... Suradnja s Bogom! Misionari, junaci, mučenici, umjetnici surađuju s Bogom šireći Kraljevstvo Isusa Krista; obrtnici i umjetnici stvarajući praktična i lijepa djela vrše volju Božju, surađuju s Bogom. Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tomu je sav smisao života pojedinca, cijele povijesti ljudskoga roda. (92)

Kraljevstvo Kristovo - cilj prosvjetnog rada

Posvuda postati pravim apostolima Kristova Kraljevstva

259. Sva ljudska djelatnost mora biti radi ljubavi; radi apostolata; radi toga da se širi Kraljevstvo Božje među ljudima. Kršćanstvo podređuje svaku ljudsku djelatnost duhovnom i vrhunaravnom cilju čovjeka...  Za nas je prosvjeta preduvjet i sredstvo da uzmognemo posvuda po-stati pravim apostolima Kristova Kraljevstva. Sav naš prosvjetni rad ima veliki praktični karakter: cilj mu je apo-stolat, Kraljevstvo Isusovo. (160)

Važnije od literature odgajati i voditi ljude k Isusu

Dobar pastir dovodi sebe i svoje stado do vječne Ljepote

 Ivanovo pismo don Mati Blaškoviću osamnaest dana prije svoje smrti, 22.IV.1928. vjerojatno je posljednje što ga je Ivan napisao u životu; Nakon što je opširno iznio svoje misli o francuskoj literaturi, Ivan završava:

260. Međutim, skoro mi je i žao da sam se toliko raspripovijedao o literaturi, jer je važnije od umjetnosti odgajati i voditi ljude k Isusu, a u tom poslu umjetnost, kao i sve što je stvoreno, ima samo pomagati čovjeku da dođe do Isusa. Stoga znam da ćete se baviti knjigom i umjetnošću samo toliko koliko Vam to ustreba za Vaše stado, da mu budete dobar pastir i da sebe i njega jednom dovedete do vječne Ljepote. (167, str.203.-204.)

Prvi kriterij u radu: spas duša i dobro sv. Crkve

Radi se o tomu da Kristu pridbijemo što više duša

261. U radu mora biti prvi kriterij spas duša, dobro sv. Crkve i to onako kako si to dobro zamišlja Sv. Stolica. Ova misao na Sv. Stolicu i na nadležnog ordinarija mora u tom radu biti glavno dobro; radi se o tome da Kristu predobijemo što više duša, a ne da radi jednog političkog programa (gdje smo svi pogrešivi) narod odbijemo od jedinog potrebnog. (Pismo fra Kreši Pandžiću, 10.VI.l927.)

Katolicizam se neće širiti u nas ako ne bude bilo radnika, molitelja, patnika

Spoznati ovaj misterij iz njegova života: trpjeti za druge

262. Znam da je teško trpjeti, ali neki ljudi imaju poziv (vocatio) trpljenja. Mi smo tijelo Kristovo, to su na njemu uloge podijeljene. Jedni moraju trpjeti, da uklone kaznu Božju, koja bi se morala stresti na okolicu. Huysmans bi nazvao te odabranike mističkim gromobranima. Jesi li ikada na to pomišljao da ti trpiš za naš pokret?!  Jesi li svoje muke prikazao Gospodinu Kristu za pokret?  Katolicizam se neće širiti u nas ako ne bude bilo Radnika, Molitelja i Patnika. To je jedan zakon u širenju Kraljevstva Božjega na zemlji. Naš pokret je stvorio do sada samo prvi tip (radnika) i mi smo si stvorili u našim dušama ideal Radnika za katolički pokret. Molili smo se manje, a trpjeli smo kada smo morali. Zadnji  tip je svakako vrhunac - imitacija potpune Žrtve Spasiteljeve na Križu. I vidim u našem pokretu već priličan broj patnika. Pošto slučaja nema, to držim da je plan Providnosti upravo u tome da spoznamo ovaj misterij iz Njegova života: trpjeti za druge. Istina je da je lako govoriti o Križu, a teško ga je nositi. (Pismo prijatelju ing.D. Maroševiću, 1921.; 171, str.90.)

Radnik za Božju stvar ne smije misliti na sebe

Osobni kult zapreka u apostolatu

263. Tko hoće biti pravi radnik za Božju stvar, ne smije poznavati sebe; osobni je kult najveća zapreka mnogim uspjesima našega rada. (170, str.296.)

Katolički pokret temelji se na dubokom religioznom životu

Nadići jaz između znanosti i vjere

264. Uza sve religiozno oduševljenje, koje još uvijek vlada među našim đaštvom i svršenim akademičarima, napose u hrvatskim krajevima, opaža se da religiozna naobrazba nije na onoj visini, na kojoj je njihova stručna izobrazba. Stvara se sudbonosni jaz između vjere i znanosti i sveti žar za Krista mora time sve više nestajati. Katolički pokret se upravo temelji na dubokom religioznom životu  pojedinaca, a ovaj je iluzoran ondje gdje su vjera i znanost dva svijeta za se, gdje iz duša pojedinih katoličkih intelektualaca iščezava duh djetinjeg vjerovanja u potpunu nauku Crkve Božje.(39)