Vijest na Hrvatskom programu Radio Vatikana, 23. travnja 1979. g.
U okviru proslave Uskrsnih blagdana u Zagrebu je održan Festival duhovne glazbe, poezije i ritmike na Bijelu nedjelju 22. travnja 1979. Na Festivalu je sudjelovalo 14 raznih grupa mladih uglavnom iz vjeronaučnih zajednica grada Zagreba, ukupno 180 mladih izvođača. Održao se u velikoj dvorani dječačkog sjemeništa na Šalati koja je bila dupkom puna, mnogi su morali i stajati.
Festival je zamišljen kao proslava blagdana Kristova uskrsnuća gdje su svi okupljeni da svatko dade ono najbolje što ima kako bi svi podijelili uskrsnu radost, i doživjeli kršćansko zajedništvo koje se posebno za velikih blagdana treba očitovati. I to je prema ocjeni organizatora u potpunosti uspjelo. Sporedni cilj festivala bio je da se stimulira u buduće kreativnost mladih na području duhovne glazbe pa je prisutni žiri od kompozicija koje su ušle u natjecanje izabrao tri najbolje. Prvo mjesto osvojio je zbor mladih iz crkve sv. Fabijana iz Varaždina koji su ujedno bili jedina grupa izvan Zagreba. Drugo mjesto dobila je zajednica mladih iz Frankopanske, a treće mjesto podijelili su zajednica mladih sa Sv. Duha i sv. Josipa.
Ideja da se organizira ovaj festival došla je nakon proslave 50. godišnjice smrti dr. Ivana Merza prošle godine koja je veoma uspjela, posebno svečana završna akademija na blagdan Krista Kralja u istoj dvorani na Šalati. Bio je izveden bogati duhovni program koji je oduševio publiku što je dalo poticaj da se nešto slično organizira za mlade za Uskrs.
Opširnije o Festivalu sa snimcima nagrađenih pjesama donijet ćemo u našem programu za mlade u mjesecu svibnju.
Organizaciju Festivala u okviru Katehetskog centra vodili su o. Božidar Nagy, vjeroučitelj studenata u Bazilici Srca Isusova i vlč. Andrija Kašićek koordinator srednjoškolskih vjeroučitelja u Zagrebu.
Glas Koncila, br. 9., 29. travnja 1979., str. 8.
U nedjelju 22. travnja, u velikoj dvorani Dječjeg sjemeništa na Šalati u Zagrebu, vjeronaučne zajednice mladih iz Zagreba sudjelovale su u smotri duhovnog stvaralaštva. Preko 180 izvođača iz 14 vjeronaučnih zajednica u gotovo pet punih sati izvodili su duhovne skladbe i šansone, od kojih mnoge vlastite, potom su čitali vlastite stihove i prikazali dva pokušaja povezivanja molitve, ritma i glazbe. Zanimanje za ovu priredbu bilo je veliko. Oko tisuću gledalaca zbilo se u dvoranu koja ima oko 600 sjedišta. Ovo je prvi put nakon "Katoma" (festival duhovnog stvaralaštva mladih koji su sedamdesetih organizirani u Zagrebu) da se mladi tolikih vjeronaučnih zajednica okupljaju zajedno na smotri vlastitih ostvarenja. To je sigurno jedan od glavnih razloga tolikog odaziva, a onda i bodovanje jer su vlastite skladbe ulazile u natjecanje za najbolje tri skladbe večeri. Ovu smotru mladih organizirao je Katehetski centar Zagrebčake nadbiskupije. Osobiti djelatnici organiziranja bili su vjeroučitelji Andiraj Kišićek i Božidar Nagy u suradnji s drugim voditeljima vjeronaučnih zajednica te s voditeljem Katehetskog centra i nadbiskupskim delegatom za katehizaciju drom Josipom Ladikom.
U pozdravnoj riječi Božidar Nagy je rekao da mladi žele ovim programom proslaviti Uskrs. Sadržaj i ritam mnogih skladbi bio je upravo spomen na vazmeno trodnevlje i sam Uskrs. Takva je bila pjesma "Smrti, iako je teško gledati te u oči" koju je izveo glazbeni sastav "Korona" iz Palme – župe Srca Isusova, zatim "Uskrsla ljubav", koju su izveli mladi iz crkve svetoga Vinka, i druge.
Festival su otvorili sjemeništarci zborom i tamburaškim sastavom. Pjevali su pjesmu "Ljubav koja ljubi".
Grupa "Lotršćak" iz župe Srca Isusova, izvela je skladbu "Život zajedno". Njihovo pjevanje podsjećalo je na plemenito pjevanje "klapa". "Molitva u pokretu" bila je igra riječi, ritma i glazbe. Ritmičku izvedbu izvela je Azra Ljumanović, a na klaviru je pratila s. Imakulata Malinka. Arza je veoma uspješno ostvarila ovu novu vrstu umjetničkog duhovnog izraza spajajući pokret i glazbu. Međutim, upravo s njezinim nastupom započeo je dojam, koji se do konca priredbe posve potvrdio, da će na ovome festivalu biti od svega pomalo što se teško može spojiti u istorodni izraz jedne smotre. Njezina "Molitva u pokretu", kao i nastup kandidatica sestara Naše Gospe "Svi su izvori moji u tebi", činili bi sadržajem i trajanjem jedinstvenu cjelinu i ugođaj zasebne večeri. Djevojčica Željka Senjan i studentica Vesna Perica iz župe Gospe Lurdske izvele su dva glazbena broja iz Mjuzikla "Sunčana zraka" koji se već nekoliko puta izvodio pred zagrebačkom publikom. Osobito je oduševila djevojčica Željka Senjan, ali njoj još treba pet-šest godina da bude srednjoškolka.
Jedina vjeronaučna zajednica izvan Zagreb bio je zbor mladih svetog Fabijana iz Varaždina. Izveli su tri vlastite skladbe: "Gospodine, opet smo sami", "Zašto, činiš to" i "Obraćanje" i oduševili gledalište. Njihova pjesma "Zašto, Bože, činiš to" glazbeno je najzrelija, a pjesma "Obraćanje" može se veoma lako uklopiti u bogoslužje. Upravo ovim pjesmama oni su osvojili prvo mjesto. Mladi iz crkve svetoga Vinka nastupili su s dvije šansone: "Uskrsla ljubav" i "Donesoh vam istinu" i s četiri vlastite lirske pjesme. Damir Foretić osvojio je drugu nagradu pjesmom "Donesoh vam istinu", u kojoj se osobito dojmio tekst. Kad bi poezija bila nagrađivana, onda bi prvu nagradu bio dobio Špiro Boban za svoju pjesmu "Molitva nad istrošenom hiljadarkom". Prava je šteta što se grupa vjeronaučne zajednice s Fratrovca pod vodstvom Čede Antolića nije natjecala. Oni su izveli dvije vlastite skladbe: "Znam za koga živim" i "Pjesma svakodnevna", ali izvan konkurencije. Skladatelj Čedo Antolić, koji je pisac teksta, dobio je najviše novosti u glazbenom izrazu, zato je njegova "Pjesma svakodnevna" bila sasvim neobična, daleko ispred svih skladbi festivala. U tome je pomogao sastav "Kraljice apostola".
Nakon kratkog predaha nastupio je sjemenišni sastav "Hod" pjesmom "Abraham". Mladi iz župe Srca Isusova uz već spomenutu pjesmu "Smrti, iako je teško gledati te u oči" izveli su i jednu veoma pjevnu skladbu – "Gdje si", za koju treba mnogo više uvježbavanja i međusobne ujednačenosti. Ova će pjesma sigurno postati "hit" u mnogim vjeronaučnim zajednicama. Na njemačke duhovne melodije glazbeni sastav "Smak" iz župe Svetoga Trojstva iz Prečkoga izveo je dvije skladbe s vlastitim tekstom "U tvoje ime Bože" i "Tko želi živjeti kao Bog". Glazbeni sastav "Susedgradske kapi" iz Podsuseda, župa otaca Salezijanaca, izveli su vlastitu skladbu "Ranjeno srce". Vlastitim skladbama i jedinstvenošću nastupa privukli su pozornost mladi iz župe svetog Josipa na Trešnjevci. Njihova skladba "Molitva uz more" za koju je glazbu i tekst napisao Vlado Dolenec, dobila je treću nagradu.
Svetodušna zajednica mladih "Mi", nastupila je programom koji je mogao biti izvanredan program jedne cijele večeri. Obučeni u raznolike narodne nošnje, pjevali su, svirali u tamburu, plesali i recitirali. Pjesmom "Moj Bog mene ljubi", za koju je tekst i glazbu napisala Renata Safner i za koju su dobili treću nagradu, dali su sasvim osobit doprinos ovoj smotri. Pjesma "Moj Bog mene ljubi" temelji se na narodnom melosi i izvođena je uz tamburaški sastav. Oni su bili jedini koji su se tek dotakli nepresušnog narodnog blaga. Čim su tamburašice zasvirale i riječ potekla, dvorana je "planula".
Nažalost, gotovo sve skladbe, pa i one nagrađene daleko su od "domaće crkvene popijevke". Mnogo su bliže onome što u crkvi pjevamo domaće. "Collegium pro musica sacra" izveo je Händelov ALELUJA. Time je program bio završen. Zaključnu riječ rekao je dr. Josip Ladika.
Ovo "maratonsko" natjecanje i smotra vlastitih dostignuća donijela je svim sudionicima i organizatorima mnoga iskustva. Sigurno je da ovakve smotre moraju postati redovite. No nikako se ne bi smjelo u jednoj večeri izmiješati toliko rodova stvaralaštva. I najboljeg festivala dosta je dva sata gledanja i slušanja. No, ako se ova smotra treba shvatiti – a to činimo s osobitim veseljem – kao početak nečeg novog u duhovnom stvaralaštvu mladih, onda je ova večer na Šalati bila potrebna upravo ovakva kakva je bila – 180 izvođača, 14 zajednica, oko 1000 gledalaca i 4 i pol sata trajanja.
-dep-
Kana, svibanj 1979. str. 26-27.
Nedavno bijasmo svjedoci događaja koji je za sve nas mlade dugo bio sam san, samo predmet razgovora što su obično završavali konstatacijom da se on samo čudom može desiti. Dok smo mi nadugo i naširoko diskutirali, bilo je ljudi koji su konkretno radili. Tako smo, eto, doživjeli dan u kojem se htjelo ujediniti mlade kršćane Zagreba u zajedničku proslavu Uskrsa, ali se neočekivano na istom mjestu nađoše svi naraštaji. Svi koji se 22. travnja okupiše u dvorani Dječačkog sjemeništa na Šalati dugo će u sebi nositi vrlo ugodne dojmove o onome što su nam priredili mladi članovi različitih zagrebačkih zajednica te zbor mladih iz Varaždina.
Priredba je zamišljena kao festival duhovne glazbe, poezije i ritmike, a otvorio ga je o. Božidar Nagy, jedan od glavnih organizatora te priredbe. Poslije zajedničke molitve publike i izvođača o. Nagy nam je u uvodnoj riječi objasnio svrhu ovog festivala. Posebno je istakao da je cilj ovoga festivala proslaviti što veselije i svečanije "otajstvo uskrsnuća". Zatim je dodao da će se uz moderne duhovne skladbe kroz festival posebno provlačiti elementi narodnog stvaralaštva: narodnih glazbala i narodne nošnje kao osnovnih obilježja nazočnosti naše narodne baštine. Uz folklorne elemente u festival će biti uklopljen jedan oblik umjetnosti koji dosad još nije bio prezentiran na ovakvim priredbama. Radi se o kombinaciji pokreta, glazbe i riječi.
DRAŽ FOLKOLORA
Natjecateljski dio programa počeo je nastupom mladih tamburaša i zbora Dječačkog sjemeništa. Čim su prvi zvuci narodnog instrumenta zatitrali dvoranom, publika je odmah prihvatila suradnju s izvođačima. Ta suradnja je jačala iz točke u točku. Kako su se izmjenjivali izvođači svojim skladbama, recitacijama, plesovima, tako su izvođači i publika sve bliže jedni drugima.
Izvođače je za njihov trud publika nagrađivala pozornim slušanjem i spontanim pljeskom poslije svake izvedbe. Teško je bilo odrediti tko je najviše nastojao pridonijeti kvaliteti programa, jer se stječe dojam da je svatko nastojao pružiti ono najbolje. Moglo se samo razlikovati tko ima više glazbenog znanja i rutine. Bilo je nekoliko mladića koji su već afirmirani skladatelji i izvođači duhovnih pjesama, šansona i zabavnih skladbi. "Collegium pro musica sacra" označio je kraj izvođačkog dijela programa, izabravši za ovu prigodu "Aleluju" iz "Mesije" G.F. Handela, skladbu koja se sadržajem stopila s priredbom, a kvalitetom izvedbe dosegla vrhunac. Tom izvedbom i dugotrajnim pljeskom završio je četverosatni program u kojem je u dvadeset sedam točaka nastupilo 188 izvođača. Na kraju se vlč. Andrija Kišićek u ime Katehetskog centra zahvalio svima koji su materijalno potpomagali pripreme i izvedbu ovoga festivala, napose mladima koji su ustupili tehnička pomagala za pozornicu i katoličkim izdavačkim kućama koje su osigurale nagrade svim sudionicima festivala.
Dok je žiri odlučivao o pobjednicima zašao sam među publiku. Zapitah jednog mladića o njegovim dojmovima i čuh:
- Lijepa, atraktivna i suvremena priredba, koja može zadovoljiti ukus suvremenog čovjeka. Ova priredba je pokazala kvalitetu koja svakako mora biti poticajna.
Jedna redovnica mi reče:
- Impresionirao me je tako velik odziv mladih. Folklor doživljavam kao naročito osvježenje, pa bih preporučila da bude dovoljno zastupljen u sličnim priredbama.
Od jednog studenta doznah:
- To je priredba o kojoj ne bi trebalo mnogo govoriti. Nju treba doživjeti, vidjeti je i sudjelovati u njoj. Držim da je ovo najbolji oblik zbližavanja mladih, najvrednije zajedništvo. Tu se prikupljaju različita iskustva sa svih strana i potiče kreativna aktivnost mladih.
Toliki interes za priredbu pokazuje kako je potrebno angažirano vjerničko okupljanje u okviru blagdana, liturgijskih i vjeronaučnih susreta. Organizator je to izvanredno dobro osjetio i uspio ostvariti jedinstvo nazočnih vjernika.
Poslije proglašenja pobjednika progurao sam se kroz oduševljenu publiku i izvođače do o. Božidara Nagya te ga zamolio za kraći razgovor.
NADARENA MLADEŽ
- Kada vam se javila misao o ovakvoj priredbi?
- Bilo je to nakon proslave pedesete obljetnice smrti dr. Ivana Merza. Ta proslava je bila upriličena za blagdan Krista Kralja prošle godine, a sastojala se od programa koji su uglavnom mladi pripremili. Vidjeli smo da imamo mnogo nadarenih mladića i djevojaka, pa smo se dogovorili da pokušamo naše veće blagdane obilježiti njihovim nastupima. Htjeli smo polako postajati kreativni, nešto novo stvoriti. U dogovoru s mladima i katehetama odlučili smo na taj način proslaviti Uskrs. Želja nam je bila kroz pjesmu i glazbu zajednički doživjeti otajstvo otkupljenja. Zato smo i odabrali moto: "Život više nema kraja, s Kristom svima nama Uskrs svanu".
- Kako su reagirali mladi i kako su tekle pripreme?
- Mi smo ih obavijestili preko vjeroučitelja zajednica i čekali njihov odgovor. Mnogi su nam se odazvali i pripremili svoj program. Nikoga nismo odbili, samo smo morali nekima skraćivati pojedine točke. Pokazalo se veliko zalaganje svih koji su mogli nešto pripremiti.
- Po reagiranju publike reklo bi se da je program bio vrlo kvalitetan.
- Cilj nam je bio da svi daju ono najljepše što mogu, pa makar se međusobno razlikovali u kvaliteti. Natjecateljski momenat je za nas organizatore bio sekundaran. Natjecanje smo uveli zbog stimuliranja kreativnosti.
- Čuo se prigovor da su nagrade bile suvišne.
- Nagrade će dobiti svi. One su uglavnom u obliku knjiga i svatko će dobiti priznanje za svoj trud. A proglašenje pobjednika bi trebalo biti samo priznanje, pa i otkrivanje tko je najbolji.
- Na festivalu su bile zastupljene uglavnom zajednice iz Zagreba…
- Za početak smo morali tako učiniti. Već se predlaže da se sudjelovanje proširi na sve biskupije, a u Zagrebu bi se mogla održati završna svečanost.
- Primijetili smo neke festivalske novine. Pokušali ste sjediniti glazbu i pokrete u određen ritmički sklad.
- Ja sam naročito inzistirao na tome da bude i takvih točaka u programu, jer je to nešto novo i donosi osvježenje ovakvim manifestacijama.
- I folklor je bio zastupljen u programu koji je izvela Svetoduška zajednica mladih.
- Folklor smo uveli iz dva razloga: Prvi je da i ostali vide kako se na Sv. Duhu tradicionalno svake godine slavi Uskrs. Drugi je taj da naše narodno blago vrednujemo, podržavamo i da u njemu uživamo, jer je to nešto jedinstveno, nešto što mnogi europski narodi nemaju.
Zahvalio sam p. Nagyu i zaželio da za slijedeću ovakvu proslavu uskrsnog blagdana svima omogući prisustvovanje pa makar se program morao ponoviti još jedanput.
VINKO
Kateheza, KSC br. 2/1979, str. 24-26
U okviru proslave uskrsnih blagdana održan je u Zagrebu na Bijelu nedjelju, 22. travnja 1979, Festival duhovne glazbe, poezije i ritmike. Festival je zamišljen kao uskrsna manifestacija mladih, njihov doprinos u proslavi blagdana Kristova Uskrsnuća. Sudjelovalo je 13 raznih grupa i sastava mladih iz vjeronaučnih zajednica grada Zagreba. Osim Zagreba bio je zastupan Varaždin sa zborom mladih iz crkve sv. Fabijana. Ukupno je bilo 180 mladih izvođača. Održavao se u velikoj dvorani Dječačkog sjemeništa na Šalati, a trajao je četiri sata.
Ideja za organiziranje Festivala došla je nakon završne proslave 50. obljetnice smrti dra Ivana Merza, apostola hrvatske mladeži, održane na blagdan Krista Kralja 1978. god. Kako je na završnoj svečanoj akademiji sudjelovalo mnogo mladih izvođača koji su svojim izvedbama oduševili publiku, zaključeno je da se u okviru nekog većeg blagdana organizira slična manifestacija koja bi okupila mlade i omogućila im angažiranje na onom području koje im odgovara, a uklapa se u vjerski život pojedinaca i zajednice. Ideja je bila predložena vjeroučiteljima grada Zagreba, koji su je prihvatili pa je pod pokroviteljstvom Katehetskog centra Zagrebačke nadbiskupije stvar provedena u djelo.
Otvarajući Festival, o. Božidar Nagy, DI, vjeroučitelj studenata u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, najprije je istaknuo smisao i ciljeve Festivala. Kršćanski blagdani, posebno, posebno uskrsni blagdan, jesu dani kad bi se svi kršćani trebali naći zajedno i izvan uobičajenog liturgijskog slavlja, da u zahvalnosti proslave spasenjski događaj. Zato je glavni cilj i smisao Festivala, kako su ga zamislili organizatori, proslava Kristova Uskrsnuća. Poziv je bio upućen svim vjeronaučnim zajednicama mladih da svatko za ovu proslavu dade ono najbolje što ima. Odazvao se lijep broj grupa i sastava.
Drugi je i sporedni cilj Festivala da se stimulira kreativnost na području duhovne glazbe i poezije, u čemu se zadnjih godina osjetio među mladima neki mali zastoj. Zato je prilikom izbora kompozicija dana prednost u prvom redu originalnim skladbama koje još nisu bile izvođene. U tu svrhu je formiran žiri, koji je na kraju proglasio tri najbolje kompozicije, a za kriterij prosuđivanja uzeta je izvornost skladbi, tj. ono novo, originalno, što su mladi kompozitori pokušali ostvariti na polju duhovne glazbe.
Program Festivala bio je raznovrstan. Osim duhovne glazbe, koja je prevladavala, bila je zastupljena duhovna poezija, ritmika i folklor. U duhovnoj glazbi bilo je najviše skladbi tipa modernih duhovnih šansona, zatim je bilo nešto klasike i narodnog melosa. Ukupno je bilo izvedeno 27 točaka. Nećemo navoditi točke koje su bile izvedene, već ćemo nabrojiti samo zajednice koje su sudjelovale na Festivalu. Zbor mladih sv. Fabijana iz Varaždina; Zajednica mladih sv. Vinka iz Frankopanske; Pjevački sastav "Kraljice Apostola" s Fratrovca; Glazbeni sastav mladih "Korona" iz Bazilike Srca Isusova – Palma; Glazbeni sastav "SMAK" iz župe Sv. Trojstva, Prečko; "Susedgradske kapi" iz župe sv. Ivana Bosca, Podsused; Glazbeni sastav mladih župe Sv. Josipa; Svetoduška zajednica mladih "MI"; Kandidatice sestara Naše Gospe; Sastav "Hod" i zbor Sjemeništa; Izvođači iz mjuzikla "Sunčana zraka", Gospa Lurdska; Collegium pro musica Sacra; Ansambl "Lotršćak" iz Bazilike Srca Isusova, Palma.
Žiri, u koji su ušli dr. Josip Ladika, vlč. Luda Depolo, vlč. Mijo Gabrić, č. s. Imakulata Malinka i č. s. Bonita Kovačić, dodijeljeno je prvo mjesto Zboru mladih iz Varaždina za njihove dvije pjesme "Zašto, Bože, činiš to" i "Obraćenje". Drugo mjesto osvojila je zajednica mladih iz Frankopanske pjesmom Damira Foretića "Donesoh vam istinu". Treće mjesto dijelili su mladi iz župe sv. Josipa sa Svetoduškom zajednicom, i to pjesmama: "Molitva uz more" od Vlade Doleneca i "Moj Bog mene ljubi" od Renate Safner.
Kad je riječ o programu i izvedbama, treba posebno naglasiti prisutnost Svetoduške zajednice mladih "Mi", koja je sa svojih 40 izvođača u živopisnim narodnim nošnjama pokušala dočarati tradicionalnu pučku proslavu Uskrsa u župi Sv. Antuna na Sv. Duhu. Organizatori su posebno nastojali da te folklorne točke budu zastupane ne samo da se pokaže kako se već godinama slavi Uskrs u Zagrebu na sv. Duhu, nego i da se naše narodno blago, folklor i narodni melos, vrednuje i naše mjesto na takvim manifestacijama. Vrijednosti naše hrvatske kulture moramo čuvati, njegovati i što više uklapati u suvremeni izraz mladih generacija, posebno kad je riječ o vjerskom životu.
Svih 180 sudionika Festivala dobili su nagrade, uglavnom u obliku knjiga, a priznanja u obliku diploma. Kako je Festival okupio mlade iz mnogih vjeronaučnih zajednica, tako su s financijske strane u njegovoj organizaciji sudjelovali mnogi naši Katolički izdavački centri sa svojim izdanjima i publikacijama (knjige, ploče, cassette, značke), što je bilo u obliku nagrada podijeljeno svim sudionicima Festivala. To su bili: Postulatura za proglašenje blaženim Ivana Merza, Kršćanska Sadašnjost, Glas Koncila, Hrv. književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Obnovljeni Život, Katehetski salezijanski centar, Glasnik Srca Isusova i List Mladih "MI".
Organizatori su nastojali zadržati duhovni karakter cijelog Festivala. Zato je program započeo i završio zajedničkom molitvom izvođača i publike. Sama pozornica bila je ukrašena uskrsnim simbolima – uskrsna svijeća i Kristov monogram (XP), dok je cijelim ambijentom dominirao veliki natpis uzet iz uskrsnog himna iz Časoslova: "Život nema više kraja s Kristom svima Uskrs svanu". S Festivala bio je upućen pozdravni telegram nadbiskupu Franji Kuhariću, koji je sam bio spriječen da prisustvuje programu. Sadržaj telegrama koji je publika pljeskom odobrila glasi:
"Slaveći Kristovu uskrsnu pobjedu Festivalom duhovne glazbe, poezije i ritmike na Šalati, za čiju organizaciju smo bili potaknuti primjerom Ivana Merza, 180 mladih izvođača i prisutna publika šalju Vašoj Preuzvišenosti i biskupu Škvorcu izraze iskrene odanosti dijeleći s Vama uskrsnu radost."
Budući da je ovaj Festival bio prvi pokušaj takve vrste, organizatorima je donio mnogo iskustva. Odlučeno je odmah nakon završetka da bi se taj Festival trebao održavati svake godine za Uskrs, što su s radošću prihvatili svi prisutni. To je sugerirao i Glas Koncila u svome opširnom prikazu o samom Festivalu (br. 9, 29. IV. 1979, str. 8), a pokazalo se iz interesa same publike, koja je ispunila dvoranu do posljednjeg sjedećeg i stajaćeg mjesta. Računa se da je bilo prisutno 1000 osoba, a bilo je i takvih koji su se morali vratiti jer nisu imali gdje stati. Pokazalo se, međutim, da ubuduće treba paziti da program ne traje predugo, najviše dva-dva i po sata – ili, ako je previše prijavljenih, da se podijeli na dva dana. Samu organizaciju Festivala trebalo bi voditi više osoba, a ne samo dvojica, kao što je bilo ovaj put (o. Božidar Nagy i vlč. Andrija Kišiček). Trebalo bi ipak provesti selekciju što se tiče točaka i skladbi koje bi bile ponuđene za izvođenje, a napose bi trebalo točno odrediti vrijeme trajanja pojedinih kompozicija i točaka. Čuli su se prijedlozi da se ubuduće na Festival uključe i zajednice izvan Zagreba, da se eventualno izvrši prednatjecanje u drugim gradovima, a samo najbolji da dođu u Zagreb. U svakom slučaju treba zadržati stalno naglašavati duhovni karakter same manifestacije i staviti je uvijek u službu višega cilja, proslave kršćanskog blagdana i spasenjskog otajstva, jer se inače brzo pada u opasnost da se Festival pretvori u jedno površno natjecanje i afirmiranje vlastitih nastojanja i ostvarenje. Koliko je važno stimulirati kreativnost kod mladih na području duhovnog izraza i svjedočenje vlastite vjere, toliko je važno isticati funkcionalnost samih skladbi u smislu služenja višem cilju jer će samo tako ovakva manifestacija djelovati na mlade i odgojno u formiranju njihove kršćanske osobnosti.
Božidar Nagy
Glasilo Postulature "Ivan Merz", br. 1-2, 1979./80, str. 48-50.
U okviru proslave Uskrsnih blagdana održan je u Zagrebu na Bijelu nedjelju, 22. travnja 1979. Festival duhovne glazbe, poezije i ritmike za mlade. Na Festivalu je sudjelovalo 14 raznih grupa mladih uglavnom iz vjeronaučnih zajednica grada Zagreba – svih ukupno 180 mladih izvođača. Festival se održao u velikoj dvorani Dječačkog sjemeništa u Zagrebu na Šalati. Poradi velikog interesa dvorana je bila potpuno ispunjena, a mnogi su morali i stajati.
Ideja za organiziranje ovoga festivala došla je nakon proslave 50. obljetnice smrti dr. Ivana Merza prošle godine. Na svečanoj akademiji na blagdan Krista Kralja, 26. XI. 1978., u istoj dvorani bio je izveden bogat duhovni program s mnogo mladih izvođača koji su oduševili publiku pa je to dalo poticaja da se nešto slično organizira za mlade na proljeće.
Ovaj Festival bio je zamišljen kao proslava blagdana Kristova Uskrsnuća, pa je i motto Festivala bio uzet iz uskrsne himne iz časoslova: "Život nema više kraja, s Kristom svima Uskrs svanu!" Sporedni cilj Festivala bio je stimuliranje kreativnosti mladih na području duhovne glazbe pa je ustanovljen zato i žiri koji je odabrao tri najbolje kompozicije. Prvo mjesto osvojio je zbor mladih crkve sv. Fabijana iz Varaždina, koji su ujedno bili i jedna grupa izvan Zagreba. Drugo mjesto dobila je zajednica mladih iz Frankopanske, a treće su dijelili mladi iz župe sv. Antuna i sv. Josipa. Kako je Festival okupio s jedne strane mlade iz mnogih vjeronaučnih zajednica, tako su s financijske strane u njegovoj organizaciji sudjelovali mnogi naši katolički izdavački centri sa svojim izdanjima što je u obliku nagrada bilo podijeljeno svima sudionicima Festivala. Opširniji izvještaj o samom Festivalu donio je Glas Koncila, br. 9, 1979., str. 8 i časopis Kateheza, br. 2, 1979., str. 24-26.
Željeli bismo još posebno napomenuti da je u okviru Festivala nastupila Svetoduška zajednica mladih "MI", koja je sa svojih 40 izvođača u živopisnim narodnim nošnjama pokušala dočarati tradicionalnu pučku proslavu Uskrsa u župi sv. Antuna na Sv. Duhu. Organizatori festivala su posebno nastojali da ta folklorna točka bude zastupljena ne samo da se pokaže kako se već godinama slavi Uskrs u Zagrebu na Sv. Duhu, nego da se i naše narodno blago, folklor i narodni melos vrednuju i našu mjesto ovakvim duhovnim manifestacijama. Vrijednosti naše hrvatske kulture, folklora, treba čuvati i njegovati i što više uklapati u izraz današnje generacije mladih. Kako je ovo bio prvi pokušaj ovakve vrste, to su organizatori stekli dosta iskustva kako stvar u buduće bolje organizirati s tehničke strane. Cilj je bio u prvom redu proslaviti blagdan Uskrsnuća riječju i glazbom te da se kršćani nađu zajedno za te dane uskrsne radosti, pa su organizatori potpuno zadovoljni, jer je to bilo ostvareno. A za to također imamo zahvaliti našem Ivanu koji nas je kroz svoju lanjsku proslavu na ovo potaknuo. I kako su svi zaželjeli, ovakva vrsta proslave uskrsnih blagdana trebala bi se održavati svake godine, što se nadamo da će i biti ostvareno.
Uredništvo