Tekstovi molitava ove trodnevnice mogu se upotrijebiti kao priprava za liturgijski blagdan bl. Ivana Merza 10. svibnja, ili za bilo koju prigodu povezanu s proslavom njegovih obljetnica.

Uvodna molitva
Gospodine Bože, započinjemo trodnevnicu u čast tvoga vjernog sluge, blaženog Ivana Merza koji je tebe proslavio na zemlji i u kojem si se ti divno proslavio. U njemu si nam darovao zaštitnika i uzor svetosti koji nas potiče da i mi živimo po evanđeoskom nauku. Njegovim nam zagovorom udijeli potrebne milosti u vršenju staleških dužnosti te da poput njega ostvarimo svetost kršćanskoga života i tako te proslavimo ovdje na zemlji. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.


PRVI DAN

ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI

Blaženi Ivane, središte tvoga kršćanskog života bio je naš Spasitelj Isus Krist. Njega si susretao najprije kao kozmičkoga vladara svemira, zatim nazočnog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, a napose si ga gledao u rimskom biskupu – Papi; prepoznavao si ga u bližnjemu, a Kristovu ljubav posebno si štovao i u nju se pouzdavao pod znakom njegova Presvetog Srca. Najvažnije mjesto tvoga susreta sa Spasiteljem bila je presveta Euharistija koja je postala središte tvoga duhovnog života. Još od svojih studentskih dana svakodnevno si prisustvovao svetoj misi i primao svetu Pričest. Isus, nazočan u Euharistiji, davao ti je nadahnuće i snagu za tvoje brojne apostolske pothvate. Svakodnevno si adorirao, a ljubav prema Euharistijskom Isusu svesrdno si širio među mlade. Osobno si se posvetio Srcu Isusovu. Sve što si činio, radio si “na slavu Presvetog Srca Isusova” (D, 21.1.1928.) Božanska Providnost nagradila je tvoje pouzdanje u Srce Isusovo i na vidljiv način: tvoje tijelo očekuje uskrsnuće pod svodovima Bazilike Srca Isusova u Zagrebu koja je bila mjesto tvoga posvećenja i uspona prema Bogu. Slušamo tvoje pobudne misli koje si nam ostavio o našem Spasitelju:
 

Misli bl. Ivana Merza o Isusu Kristu i Euharistiji
 

Pomolimo se!

Gospodine Isuse, ti si blaženom Ivanu otkrio sebe i bogatstvo svoga božanskog života u svome presvetom Srcu koje je on veoma štovao i ljubio; u tebi je našao središte svoga života. Obdario si ga posebnim nadnaravnim darom razumijevanja i duboke vjere u presveti sakrament Euharistije. Svim svojim bićem on je duboko štovao ovo otajstvo tvoje ljubavi primajući ga svakodnevno u svoje srce i često mu se klanjao u pohodima crkvama. Po njegovu zagovoru udijeli i nama spoznanje ljubavi tvoga Presvetog Srca da ti i mi možemo u poniznosti služiti, otkrivati ljubav tvoga srca drugima i tako širiti tvoju slavu privodeći bližnje vječnom spasenju. Daj da nam presveta Euhristija postane središtem našega duhovnog života odakle ćemo crpsti snagu za svoje posvećenje i za svoju ljubav prema bližnjemu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …
Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.


DRUGI DAN

VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI

Blaženi Ivane, svojim svetim životom ti si nam ostavio divan primjer čovjeka molitve. Po ustrajnoj molitvi bio si potpuno uronjen u Boga. Čak si četiri sata dnevno posvećivao molitvi u raznim oblicima: sv. misa, časoslov, krunica, adoracija, križni put. No srce i središte tvoga duhovnog i molitvenog života bila je sveta liturgija – službeno bogoslužje Katoličke Crkve. Iz njezina središta – sv. Euharistije, ti si dnevno crpio milosnu snagu za uspon prema svetosti i nadahnuća za svoj apostolski rad. Svjestan koliko je velika vrijednost svetog bogoslužja za pravi kršćanski život riječju i perom oduševljavao si i mlade i odrasle za svetu liturgiju te si tako postao i jednim od prvaka liturgijske obnove. Tvoje divne misli o liturgiji otkrivaju nam svetište tvoje duše uronjene u nadnaravni svijet, koja je težila pjevati već ovdje na zemlji neprestanu hvalu Bogu, koju ti sada s korovima anđeoskim pjevaš u vječnosti.

Misli bl. Ivana Merza o molitvi i liturgiji

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju teksta trodnevnice.)
 

Pomolimo se!

Gospodine Bože, tvoj je sluga blaženi Ivan bio duboko s tobom sjedinjen po svakodnevnoj molitvi. Neprestano je uzdizao svoj um i srce prema tebi koji si ga privlačio. Dao si mu veliku milost da je shvatio vrijednost i potrebu svete liturgije za pravi kršćanski život i za naše osobno posvećenje. Daj da i mi budemo vjerni našim molitvenim dužnostima. Daj nam jakosti po zagovoru blaženog Ivana da nadvladamo mlitavost i mlakost te posvećujemo potrebno vrijeme molitvi koja nas s tobom sjedinjuje. Udijeli nam milost da u svetoj liturgiji po zagovoru blaženog Ivana i mi nalazimo izvor duhovnosti i osobnog posvećenja i da se tako već sada na zemlji pridružujemo korovima anđeoskim u pjevanju tvoje hvale. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.


TREĆI DAN

LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA

Blaženi Ivane, tvoja ljubav prema Bogu bila je usko povezana s tvojom ljubavlju prema bližnjemu gdje je dobila svoju najjasniju potvrdu i očitovanje. Ona se najviše očitovala u tvome apostolskom radu da se vijest o Isusu Kristu i kršćanska vjera prošire, da se ljudi usreće njegovom istinom i uđu u njegovo kraljevstvo. Spoznatu istinu da je u Isusu Kristu ostvarenje svih naših želja i težnji širio si posvuda u svojoj okolini, a napose među mladima. Gotovo da nije bilo područja ljudskog života gdje nisi bio apostolski nazočan, bilo svojom riječju ili perom, ili osobnim zalaganjem. Glavno područje tvoga apostolata bili su mladi kojima si posvetio svoj profesionalni rad i svoje slobodno vrijeme. Želio si ih najprije izgraditi u prave kršćane, a onda ih učiniti Kristovim apostolima. Ostavio si nam divnih misli o svome apostolatu i potrebi rada za spašavanje duša i širenje Božjega Kraljevstva među ljudima:

Misli bl. Ivana Merza o ljubavi k bližnjemu i o apostolatu

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju teksta trodnevnice.)

Pomolimo se!

Gospodine Bože, ti si svoga slugu blaženog Ivana ispunio svojom ljubavlju koju je on nesebično svjedočio i na razne načine darivao bližnjemu. Napose ju je pokazivao privodeći mlade tebi, radeći za njihovo nadnaravno dobro, za spasenje njihovih duša, nastojeći od njih učiniti izgrađene i svjesne kršćane. Molimo te da po zagovoru blaženog Ivana i mi nesebično širimo tvoju ljubav, radimo za proširenje tvoga Kraljevstva i nastojimo privući tebi što više duša. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.

DODATNE MISLI BLAŽENOG IVANA MERZA ZA OBAVLJANJE TRODNEVNICE

ŽIVOT – SMRT – PROLAZNOST – VJEČNOST

– Bože, koliki li je svemir: sve svijetli, sve se kreće, a čovjek, sve to misli. Kuda to vodi? Zašto čovjek ima tijelo, kad je on u biti duša? Zašto? Kuda? Kako? Vječne tajne.
– Religiozni život, misao na Vječnost, Smrt, Ljubav, to je nešto veliko.
– Iskreno govoreći, ja se ne bojim smrti, ta tamo gore je ono pravo carstvo.
– Ima li čovjek ovdje pravo na sreću? Zar nije ovaj svijet – svijet rada i muke, i kako se čovjek pokaže u tom radu, dobiva nagradu na drugom svijetu, koji je vječan.
– Za nas je dika probijati se kroz život i gomilati blaga za onaj veliki život.
 

BOG I RELIGIJA

– Činjenica jest da Bog postoji, da Ga osjećam oko sebe, u sebi, tu ovdje, ondje, svagdje. Njegove melodije drže i napunjaju sav svemir. Svaki čovjek ćuti dah nečega većega i vječnoga. On postoji, i ja tvrdo vjerujem i u najjačim trenucima kušnje i sumnje da je On jedini, vječni, veliki Bog.
– Razgovor sa Svevišnjim, ta veza, priznavanje Svevišnjega, to je religija.
– Religija je bez molitve mrtva.
– Posve jasno i realno zapažam kako Gospod vodi sve pojedinosti našega života i rada.
 

ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI

– Rado bih studirao Kristov život. Čitao bih misli velikih ljudi o Njemu i topio bih se u tom oduševljenju proučavajući Njega.
– Najbolje sredstvo da okušamo snagu kršćanstva jest da pustimo neka život Kristov na nas djeluje onako kako nam ga prikazuje Evanđelje i liturgija.
– Euharistija napunja dušu rasvjetom koja je svjetlija od dana, koja je pretvara u duševno zadovoljstvo, koja smiruje u osjećanju nečega nepoznatog i neizmjernog.
– Znadeš da me je život na sveučilištu u Beču, onda rat, studij i napokon Lurd, potpuno uvjerio o istinitosti katoličke vjere i da se zato cijeli moj život kreće oko Krista Gospodina. (Majci sa studija iz Pariza, 1921.)
– Gdje je nama ljudima Bog prisutniji negoli u presvetoj Euharistiji?!
– Htio bih blagovati Gospodina, koji me voli više nego itko i koji mi je draži od svega na svijetu.
– Euharistija je najjače sredstvo, ona vatra koja u nama pali hrđe grijeha i daje života našoj duši.

– Po svetoj Pričesti u našoj duši počinju strujati one vode koje vode u život vječni.
– Obavio sam devetu sv. Pričest na slavu Presv. Srca Isusova i vjerujem da ću gledati dubine Presvetog Trojstva.
– Neizmjernu Kristovu ljubav moram bar nekako ovdje zaslužiti, pa ću Božjom pomoći gledati da što snažnije nastavim djelo posvećenja.

 

BLAŽENA DJEVICA MARIJA

– Neizmjerni Bog nama daje svoj vlastiti život preko Marije.
– Do konca našega života crpimo preko Marije božanski život!
– U Lurdu sam naučio što je krunica i to mi je od sada drugi najbolji prijatelj; Lurd je mojoj razumnoj vjeri pridodao i osjećajni momenat.

 

CRKVA – MISTIČNO TIJELO KRISTOVO

– Bog je postao čovjekom i ostavio na zemlji svoju Zaručnicu, rimsku Crkvu Katoličku.
– Bez velikih načela što ih daje Crkva, uopće se ne može postaviti društveni poredak na čvrste temelje, nije moguća obnova ljudskog društva.
– Duboko sam uvjeren da izvan Crkve za kršćanina nema potpune ljepote i umjetnosti.
– Hrvatski se narod odnjihao u krilu svete Crkve Katoličke i od nje dobio mnoštvo duhovnih i vremenitih dobara.
– Sudbina je hrvatskog naroda bila nerazdruživo spojena sa sudbinom Crkve katoličke; zatajiti taj blagotvorni utjecaj Crkve na sav razvoj naroda bilo bi djelo najveće nezahvalnosti.
– Veličina naroda ovisi o njihovoj vjernosti Papi, kako se oni ravnaju prema zapovijedima i željama Kristova Namjesnika.
– U Rimu imate intuiciju, osjećaj da je sve krhko i nestalno, ali da se Papina lađica bez bojazni njiše usred valovlja jer je usidrena na nepokolebljivoj Petrovoj stijeni.
– Katolici hrle u Rim da ispovjede svoju ljubav Namjesniku Kristovu, da sami sebe posvete i da tako obnovljeni u svojoj duši preporode svoje prijatelje, svoju obitelj, svoja društva, svoje narode i države.
 

VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI

– Jako volim tišinu i mir, mogu razmišljati, mogu misliti na misterij Euharistije, mogu se dugo moliti.
– Ljepše je zavući se u tamnu crkvicu i kod treptanja vječnog svjetla, za zadnjih traka sunca, tiho moliti krunicu i vječno se diviti Euharistiji, tome sjaju, toj veličini, toj neizmjernoj Ljubavi.
– Molitve i kretnje liturgije, njene melodije i njeni miomirisi projekcija su Neba na zemlju, fotografija su unutarnjeg Božjeg života.
– Tako je čarobna ljepota katoličkih obreda – da čovjek, koji je jednom osjetio njene čari, osjeća u duši čežnju da sve ostavi i sav svoj život provede u liturgijskim molitvama, pjevajući dan i noć bez prestanka hvalospjeve Presvetom Trojstvu.
– Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i počinje osjećati što osjeća sama Crkva.
– Među katoličkim narodima nema sata ni časa kada redovnici ili svećenici ne bi molili božanski časoslov. O divne li Crkve, koja bez prestanka u zajednici s nebeskim vojskama pjeva hvalu Tvorcu!
– Dok milijuni novina šire narodnu mržnju i laž, Crkva mirno vrši kroz vjekove svoju miroljubivu misiju i daje u ruke svojim službenicima mnoge stotine tisuća brevijara i milijune misala, koji govore o ljubavi k Bogu i bližnjemu.
 

BORBA TIJELA I DUHA PROTIV GRIJEHA, NASTOJANJE ZA MORALNIM USAVRŠAVANJEM

– Grijeh je povod najvećim katastrofama čovječanstva.
– Srž svakog apostolata mora biti borba protiv grijeha. To je glavni okvir, u koji ulaze druge vrste apostolata.
– Kršćanska vjera je za nas moralni zakon i otvara nam neizmjerni put, koji je pravedan, da ne dođemo u opreku s dobrim.
– Zašto je u meni tolika težnja za usavršavanjem samoga sebe, za zbliženjem s Onim najvećim, zašto mi neka nadnaravna sila uvijek govori: posti, ne jedi previše, budi nadčovjek?
– Askeza, promatranje života i rad jedino u tom smjeru, bez ikakvih koncesija “ovoj” zemlji, to je jedini pravi životni postupak.
– Tko veli da je post glupost, taj ne zna ništa. Bez posta nema pravog duševnog života, čovjek nema onda sam nad sobom autoriteta.
– Sveto siromaštvo! Ne brinuti se za sjetilne slasti! Pokloniti sve i žarko ljubiti bližnjega, koliko li veselja ima u svemu tome!
 

LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA

– Katolici su dužni pred Bogom voljeti svoju domovinu i raditi bolje nego itko drugi za procvat domovine.
– Najbitnije za svakog rodoljuba jest da nastoji da duša njegova i duša njegove braće ne bude u smrtnom grijehu.
– Duboki i intenzivni religiozni život jest jedini preduvjet da se odgoje veliki pojedinci, koji će svojim životom realizirati svoje velike ideje.
– Ljepota ljudskog djela samo je odraz neugasive Ljepote Božje, i umjetnička je djelatnost samo nastavak, usavršavanje Božje djelatnosti.
– Misionari, junaci, mučenici, umjetnici surađuju s Bogom šireći Kraljevstvo Isusa Krista; obrtnici i umjetnici stvarajući praktična i lijepa djela vrše volju Božju, surađuju s Bogom.
– Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tome je sav smisao života pojedinca i cijele povijesti ljudskoga roda.
 

PO KRIŽU I ŽRTVI DO SVETOSTI

– Tek kada upoznam i osjetim značenje grijeha, znat ću pun ljubavi zagrliti sv. Križ, koji me je oslobodio tako velike, vječne nesreće.
– Život bez križa, udoban, morao bi za mene biti sramotom.
– “Budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji”(Mt 6,10). U tome je princip svetosti.
– Poniznost, ponizno pokoravanje volji Božjoj, temelj je svim ostalim krepostima; na njoj mora počivati zgrada našega unutarnjeg života.
– Imati Milost na zemlji, a slavu na Nebu, jest cilj svih ljudskih nastojanja.
– Uvjeren sam da sve ima svoju svrhu, ovaj rad i moje male patnje. Kroz bol čovjek sve vidi drugačije i dublje razumije gorku riječ: život.
– Čovjek se sastoji od duše i tijela, zato treba da čovječja duša i tijelo žrtvom iskažu Bogu čast, koji je sve stvorio.
– Blago onim dušama koje s radošću primaju iz ruku Gospodnjih svaku bol i sjedinjene s Isusom pridonose je za raširenje Crkve Isusove u dušama i društvu.
– Poniznost, molitva, duhovno štivo, vježba volje u dobru, ispovijed, pričest – jesu samo pomoćna sredstva koja napokon dovode do jednog cilja: uvesti Boga u našu dušu. Tek tada će biti ispunjena ona neizmjerna praznina koja je u našoj duši i koju može ispuniti samo neizmjerni Bog.