U ulaznom predvorju Starčevićeva doma u kojem je danas smještena glavna Knjižnica grada Zagreba u subotu 17. veljače 2024. svečano je otkrivena spomen ploča u čast Blaženoga Ivana Merza. On je u toj zgradi živio devet godina, od 1919. do kraja svoga života 1928. Spomen ploču postavili su zajedno Družba Braće hrvatskog zmaja i Postulatura bl. Ivana Merza.
Spomen-ploču, rad akademskog kipara Petra Ćuje, na koju je postavljen reljef blaženoga Ivana Merza što ga je izradio akademski kipar, isusovac o. Marijana Gajšaka SJ, zajednički su postavili DRUŽBA “BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA” i POSTULATURA ZA KANONIZACIJU BL. IVANA MERZA, a otkrili su je Veliki meštar Družbe prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski i postulator bl. Ivana Merza prof. dr. sc. o. Božidar Nagy SJ. Na spomen ploči uklesan je ovaj natpis:
DR. IVAN MERZ
BANJA LUKA, 1896. – ZAGREB, 1928.
PROFESOR, KNJIŽEVNIK, ODGOJITELJ, SUOSNIVAČ HRVATSKOG ORLOVSKOG SAVEZA, APOSTOL MLADEŽI, ISTAKNUTI LAIK U SVJEDOČENJU EVANĐELJA, PROMICATELJ LITURGIJSKE OBNOVE I PRVI PROVODITELJ KATOLIČKE AKCIJE U HRVATSKOJ. PAPA IVAN PAVAO II. PROGLASIO GA JE U BANJOJ LUCI 22. LIPNJA 2003. GODINE, KAO PRVOGA HRVATSKOG VJERNIKA-LAIKA, BLAŽENIKOM KATOLIČKE CRKVE. – SPOMEN-PLOČA POSTAVLJENA JE PRIGODOM 20. OBLJETNICE BEATIFIKACIJE IVANA MERZA I 100. OBLJETNICE OSNIVANJA HRVATSKOG ORLOVSKOG SAVEZA I UVOĐENJA KATOLIČKE AKCIJE.
Na svečanosti se okupilo 50-ak intelektualaca, kulturno-duhovnih djelatnika i članova Družbe, a na svečanosti je u ime mons. Dražena Kutleše, nadbiskupa zagrebačkog, kao i u ime Zagrebačke nadbiskupije, sudjelovao vlč. mr. Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije. Okupljenim uzvanicima obratili su se prigodnim govorima Meštar obredničar pukovnik doc. dr. sc. Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata i počasni član Družbe pater prof. dr. sc. Božidar Nagy SJ. (Njihovi govori donose se u cijelosti u nastavku ovoga teksta.). Glazbom uokvirena svečanost započela je i završila prigodnim nastupom Akademskog muškog zbora FER-a (u komornom sastavu) pod vodstvom maestra Josipa degl’Ivellia koji su izveli skladbe Miha Demovića „Zdravo Tilo“ i veličanstveni „Slavopjev“ Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog.
Na kraju svečanosti svima je bilo podijeljeno kao poklon 2. izdanje Zlatne knjige koje je upravo tih dana objavljeno u povodu 100. godišnjice 1. izdanja, a koje je u ovoj zgradi u svome stanu pripremao za tisak bl. Ivan Merza. O tome je opširnije govorio postulator p. Božidar Nagy u svome obraćanju na svečanosti.
Posebnost ovog događaja je i u tome da je ploča postavljena u prostor koji trenutačno koristi Knjižnica grada Zagreba, a koju je (tada pod imenom Gradska knjižnica) osnovala upravo časna Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, davne 1907. godine te da ju je prvih desetljeća njezina postojanja Družba financirala i vodila u prostorima zmajske Kule nad Kamenitim vratima.
Na kraju, zahvala ide osobama koje su izravno financijski poduprle ovaj vrijedan projekt postavljanja spomen-ploče bl. Ivanu Merzu: dr. sc. Ivanu Hrvoiću, Zmaju Martinskom i prof. dr. sc. Dubravki Hrabar, Zmajici Trogirskoj III. te Postulaturi bl. Ivana Merza koja je poklonila reljef bl. Merza što ga je izradio akad. kipar p. Marijan Gajšak, SJ.
U nastavku donosimo u cijelosti dva govora koja su bila izrečena prigodom otkrivanja Spomen-ploče bl. Ivanu Merzu.
GOVOR MEŠTRA OBREDNIČARA ŽELJKA HEIMERA, ZMAJA OD MESNIČKIH VRATA NA OTKRIVANJU SPOMEN-PLOČE BL. IVANU MERZU U ZGRADI
KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA
17. veljače 2024.
Časna i draga zmajska braćo, poštovani uzvanici, dame i gospodo!
Dozvolite mi da na početku pozdravim osobnog izaslanika nadbiskupa zagrebačkoga Dražena Kutleše – velečasnog magistra Tomislava Hačka, generalnog vicepostulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije, a potom i sve vas ovdje okupljene drage uzvanike, štovatelje blaženog Ivana Merza.
Pozdravljam Velikoga meštra prof. dr. sc. Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, koji se i osobno znatno angažirao u postupku priprema za postavljanje ove spomen-ploče.
Zahvaljujem vam svima na dolasku na ovu skromnu svečanost otkrivanja i blagoslova spomen-ploče blaženom dr. Ivanu Merzu, koju zajednički postavljaju Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Postulatura bl. Ivana Merza. Više o blaženom Ivanu Merzu, o njegovoj povezanosti s ovim mjestom i zašto je spomen-ploča postavljena upravo ovdje, reći će vam danas pater prof. dr. sc. Božidar Nagy, Zmaj od Slavonskog Broda, koji je ujedno i postulator kauze beatifikacije dr. Merza.
Htio bih vam prenijeti nekoliko riječi o djelovanju Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u aktivnostima postavljanja ovakvih spomen-ploča. Naša časna Družba osnovana je 1905. godine, a među svojim ciljevima ima i onaj o očuvanju spomena na zaslužne i znamenite osobe koje su našu dragu domovinu zadužile svojim djelovanjem. Stoga se od samih početaka svojega rada Družba trudila da na primjeren način izgradnjom javnih spomenika, spomen-ploča i znamena u širem društvu sačuva spomen na takve izuzetne ljude. Pri tome nisu to samo oni koji su se istakli u borbi za hrvatsku opstojnost i državotvornost, poput slavnih Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, čiji kult Družba osobito održava, ili pak Oca Domovine dr. Ante Starčevića, čiji je grob u Šestinama Družba uredila, a potom mu i postavila lijepi spomenik ispred ove zgrade u kojoj danas stojimo. Ne, Družba je podigla spomen-ploče mnogim književnicima, pjesnicima i drugim kulturnim umjetnicima, ali i mnogim društveno aktivnim povijesnim osobama koje su ostavile trag na razvoj hrvatskoga društva. Od osnivanja do zabrane rada Družbe 1946. godine, postavljeno je više od sto takvih spomenika, a od obnove 1990. godine do danas taj broj ponovno možda je i veći.
Postavljanje spomen ploče može se činiti jednostavnim poslom svakome tko to nikada nije učinio. No, svaka ideja o spomen-ploči prolazi kroz niz složenih problema i potencijalnih zapreka koje se pojave, tako se od ideje do otkrivanja uvijek iznova mora proći dug i težak put koji se uspije prevaliti jedino uz snažnu volju i upornost. Ideju za spomen-ploču potrebno je kvalitetno opravdati, ishoditi potrebna financijska sredstva, ishoditi dozvole gradskih vlasti i vlasnika nekretnina na koje se postavljaju, usuglasiti tekst koji mora sažeto sadržavati sve bitno i ostati relevantan za generacije koje dolaze. Tu je i umjetničko oblikovanje te mnoštvo drugih naizgled sitnica koji ovakav projekt mogu lako zaustaviti. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su nam pomogli da u njemu ustrajemo i da dođe do današnjeg otkrivanja ove spomen-ploče.
Prije svega želim zahvaliti Knjižnici grada Zagreba koja nam je omogućila da spomen-ploču postavimo na ovo primjereno mjesto. Želim i podsjetiti da je Družba bila osnivač Gradske knjižnice davne 1907. godine i da ju je prvih desetljeća njezinog postojanja financirala i vodila upravo u prostorima naše zmajske Kule nad Kamenitim vratima. Knjižnica je odonda postala zasebna institucija, no nažalost još uvijek podstanar u raznim prostorima, nekima manje, drugima više primjerenim, a želim im da uskoro dobiju svoj stalni i namjenski izgrađeni dom, koji sve gradske vlasti godinama najavljuju. Želim zahvaliti i osobama koje su izravno financijski poduprle ovaj vrijedan projekt postavljanja spomen-ploče bl. Ivanu Merzu: dr. sc. Ivanu Hrvoiću, Zmaju Martinskom i prof. dr. sc. Dubravki Hrabar, Zmajici Trogirskoj III., te Postulaturi bl. I. Merza koja je darovala ovaj njegov reljef postavljen na ploči da trajno obilježava i ukrašava spomen na njega.
Zatim želim istaknuti i kipara Petra Ćuju koji je pomogao u izradi i montaži ove spomen-ploče, pri čemu je reljef bl. Ivana Merza, koji dominira spomen-pločom, pravo umjetničko djelo pokojnog patera Marijana Gajšaka, koji je uz svoj svećenički isusovački poziv ujedno bio i cijenjeni akademski kipar. Inače, ovo nije prva suradnja Družbe s gospodinom Petrom Ćujom, jer je nedavno izradio lik Eugena Lessela, Zmaja Brinjskog, na nedavno otkrivenoj našoj spomen-ploči u Brinju.
Na kraju, zahvaljujem članovima Akademskog muškog zbora FER-a i njihovom maestru Josipu degl’ Ivelliju, Zmaju Bračkom II., pročelniku Umjetničke sekcije Družbe i članu Zmajskog areopaga, koji nas po tko zna koji put opet prate u našim aktivnostima i daju nam glazbeni okvir kojim prekrasno uveličavaju svečanosti.
Završavam s našim tradicionalnim zmajskim pozdravom:
Bog nam sreću daj! – Hrvatski nek živi zmaj!
Meštar obredničar
pukovnik doc. dr. sc. Željko Heimer,
Zmaj od Mesničkih vrata
GOVOR P. BOŽIDARA NAGYA, SJ, POSTULATORA BL. IVANA MERZA
NA OTKRIVANJU SPOMEN-PLOČE U ZGRADI KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA
17. veljače 2024.
Poštovane Dame i Gospodo!
Pozdravljam Velikog meštra Družbe braće hrvatskog zmaja dr. Mislava Grgića, dr. Željka Heimera, meštra obredničara iste Družbe kao i sve prisutne članove Družbe!
Pozdravljam Maestra Josipa degl’Ivellia, dirigenta Akademskog muškog zbora FER-a kao i sve ovdje prisutne njegove članove!
Pozdravljam prečasnog magistra Tomislava Hačka, generalnog vicepostulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije!
Čast mi je pozdraviti gospodina Igora Pugelnika, koordinatora Čitaonice Gradske knjižnice, koji je ovdje u ime Ismene Meić i u ime ravnateljice Gradske knjižnice!
Pozdravljam gospođu Mariju Krišto, dipl. ing. el., višu stručnu savjetnicu Gradskog ureda za obnovu i prostorno uređenje!
Pozdravljam prof. Ivicu Đakovića bivšeg ravnatelja Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“ u Zagrebu, i profesoricu Ljubu Duvnjak ravnateljicu Nadbiskupske Klasične gimnazije u kojoj je bl. Merz službovao kao profesor!
Pozdravljam dr. Darka Richtera pranećaka dr. Ljubomira Marakovića koji je bio profesor i odgojitelji bl. Ivanu Merzu u Banjoj Luci!
Pozdravljam sestre Blanku Pavlović i Katu Bilandžiju, sadašnju i bivšu voditeljici prvog svjetovnog instituta Suradnica Krista Kralja koji je osnovala Sl. Božja Marica Stanković!
Pozdravljam dr. Sašu Ceraja ravnatelja Hrvatske olimpijske Akademije koji je napisao i obranio svoju doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a disertacija nosi naslov: Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza Hrvatskoj kulturi i posebice tjelesnoj kulturi.
Pozdravljam predstavnike župe bl. Ivana Merza iz Zagreba – Špansko obitelj Todorić kao i sve nazočne uzvanike i goste!
U ime Postulature za kanonizaciju bl. Ivana Merza zahvaljujem Družbi Braće hrvatskog Zmaja što je spremno prihvatila prijedlog Postulature i veoma se angažirala i administrativno i materijalno u ostvarenju ideje da se u ovoj zgradi, Starčevićevu domu, koji je u izvjesnom smislu posvećen svetošću jednoga od njezinih brojnih stanara, a to je naš bl. Ivan Merz, da se postavi trajno spomen obilježje na njegovo stanovanje u ovome Domu. Zahvaljujemo Upravi Gradske knjižnice koja je dopustila da se ova spomen-ploča ovdje postavi. Također zahvaljujemo gospođi Mariji Krišto višoj stručnoj savjetnici Gradskog ureda za obnovu i prostorno uređenje koja nam je svojim informacijama i savjetima veoma pomogla da se uvelike skratilo vrijeme postavljanja ove ploče.
Bl. Ivan Merza živio je u ovoj zgradi zajedno sa svojim roditeljima devet godina, od 1919. do kraja svoga života 1928. Iz ovoga je Doma bl. Merz svakodnevno izlazio najprije rano ujutro na sv. misu u Baziliku Srca Isusova. Potom daljnje dnevno izlaženje bio je odlazak na posao u Nadbiskupsku gimnaziju koja je tada bila na Kaptolu. A onda u poslijepodnevnim satima ponovno je izlazio na sastanke Hrvaskog orlovskog saveza ili na druge apostolske aktivnosti kao i na molitvene pohode ponovno u Baziliku Srca Isusova.
Na ono što je posebno važno istaknuti jest činjenica da se u ovom Domu na drugom katu u njegovoj sobi odvijao sav njegov osobni intelektualni rad. Tu su nastajali brojni njegovi spisi i tekstovi koji su sada svi objavljeni u sedam svezaka njegovih Sabranih djela. Osim toga njegova soba je bila i oratorij u kojoj je on i molio i činio i pokornička djela, jednom riječju živio svetačkim životom o čemu imamo razna svjedočanstva od osoba koje se ga ovdje posjećivale. Zahvaljujemo upravi Gradske knjižnice koja je prije nekoliko godina obilježila sobu u kojoj je Merz stanovao i koju su nazvali s natpisom „Studijska čitaonica ‘Dr. Ivan Merz’“ ispred koje je postavljena velika vitrina s njegovim djelima.
Ova ploča postavlja se u povodu 100. obljetnice osnivanja Hrvatskog orlovskog saveza čiji je suutemeljitelj bio bl. Merz. Kao suutemeljitelju bila mu je povjerena zadaća da za novoosnovanu Orlovsku organizaciju priredi „Zlatnu knjigu“ tj. vjersko moralni tjelovježbeni priručnik za članove organizacije, kao i za cijelu hrvatsku katoličku mladež što je on savjesno izvršio. Ta veoma tada poznata Zlatna knjiga nastajala je ovdje, u ovoj zgradi u prosincu 1923. i siječnju 1924. i izišla je iz tiska upravo u veljači 1924. dakle prije točno stotinu godina. Donio sam je iz Arhiva da ju vidite: Zlatna knjiga hrvatske katoličke omladine, njezin izvornik, knjižica je stara 100 godina!
Ali ovdje se ne zaustavljamo po pitanju Zlatne knjige. Kada smo prije dva mjeseca u prosincu prošle godine svečano obilježavali 100. obljetnicu osnivanja Hrvatskog Orlovskog saveza bilo je odlučeno da se izda drugo hrvatsko dopunjeno izdanje Zlatne knjige prema izvornim tekstovima bl. Merza koji su sačuvani u njegovu arhivu. Ova je odluka ostvarena tek nedavno. Prije dva dana stiglo je iz tiskare to drugo izdanje Zlatne knjige (evo je ovdje), a da izdavači uopće nisu ni programirali ni planirali da se njezino objavljivanje dogodi u isto vrijeme s ovom našom svečanošću otkrivanja spomen ploče. Netko bi rekao slučajnost, ali ja u tome vidim i nešto više od slučajnosti pogotovo kada se radi o svecima i njihovim porukama. Ova je knjižica bila pravi vodič i vade-mecum za tisuće mladih hrvatskih katolika, članova katoličke Orlovske organizacije, ali i drugih katoličkih organizacija tadašnjeg vremena.
S objavljivanjem prvoga izdanja ove knjižice od prije sto godina veže nas jedna veoma važna činjenica. Poznato je da je bl. Kardinal Alojzije Stepinac u svojoj mladosti bio aktivan član Orlovske organizacije. Kada je izišlo prvo izdanje Zlatne knjige 1924. on ju je naravno odmah nabavio, čitao i bio njome oduševljen. U jednom svome privatnom pismu nazvao ju je riječima „ Suho zlato“ zbog njezine vjerske i moralne vrijednosti.
I tako ova knjižica povezuje dva naša hrvatska blaženika i buduća sveca: jedan budući svetac ju je napisao, drugi budući svetac ju je nazvao „suhim zlatom“ i vjerujemo da mu je ona i pomogla za njegovo životno usmjerenje jer je mladi Stepinac iste godine 1924. u jesen pošao na studij teologije u Rim da se priprema za svećeništvo.
Ako su dva hrvatska blaženika i buduća sveca ovako povezani s ovom Zlatnom knjigom, onda je to najbolja preporuka njezine vrijednosti i da ima što reći našoj današnjoj hrvatskoj katoličkoj mladeži.
Hvala Vam svima na dolasku i sudjelovanju u ovome svečanom činu otkrivanja spomen-ploče u čast bl. Ivana Merza!
Nakon održanih govora i otkrivanja ploče postulator bl. Ivana Merza p. Božidar Nagy obavio je blagoslov lika bl. Merza na ploči kao i cijele ploče prema Obredniku Blagoslova br. 1247 (i dalje) te je među ostalim izmolio i ovu predviđenu molitvu:
„Gospodine Bože! Ti si podložio sav stvoreni svijet ljudima da jedni drugima iskazuju djela ljubavi. Dobrostivo usliši naše molitve kojima zazivamo tvoj blagoslov na ovaj lik bl. Ivana Merza i na cijelu ploču na kojoj se on nalazi. Neko ove sada blagoslovljene umjetnine potiču sve koji ih budu promatrali, da trajno rastu u duhovnom životu i podupiru ih u vršenju dobrih djela. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.“
